Bosanska farma mliječnih krava proizvodi struju od organskog otpada

0
427

KALESIJA, BiH 20. januar (Reuters) – Visokotehnološka farma mliječnih krava među prvima je u Bosni koja pretvara bioplin iz životinjskog izmeta i silaže u električnu energiju, budući da ima za cilj postati samostalna u vrijeme kada visoke cijene energije predstavljaju rizik za poljoprivredni sektor ovisan o subvencijama.

Projekt na farmi Spreča, na sjeveru te ugljenom bogate balkanske zemlje, u skladu je s naporima vlade da postupno prebaci proizvodnju energije na obnovljive izvore.

U stanju je proizvesti više električne energije za sat vremena nego što prosječno kućanstvo potroši za mjesec dana. Proizvodnja energije započela je u septembru 2022., radeći s 50%-60% kapaciteta zbog regulatornih zahtjeva, ali moći će proizvoditi 600 kilovata na sat kada bude u potpunosti operativan.

Dolazi u trenutku kada su cijene gnojiva, hrane i energije skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ideja da se mješavina kravljeg i kokošjeg izmeta, kukuruzne silaže i drugog organskog otpada dostupnog na farmi pretvori u bioplin rodila se prije gotovo desetljeće, rekao je direktor farme Said Karić.

To je prvi takav projekt u Federaciji BiH, prema riječima Karića i voditelja projekta Mirsada Tursunovića.

“Bilo je predviđeno da se poboljšaju postojeći procesi na farmi”, kazao je Karić na farmi u vlasništvu sarajevske Mliječne industrije Milkos, koja se prostire na 800 hektara vlastitog i zakupljenog zemljišta i ima kapacitet za 2.000 grla visokoproduktivne stoke.

Shemu na farmi, koja već koristi automatizaciju i strojeve visoke tehnologije, podupire Vlada i financira sarajevski Milkos.

“Ovo je korak ka usklađivanju s europskim standardima… i predstavlja ekonomski model koji se može razvijati kako bi se povećala ekonomičnost poslovanja, imajući u vidu da je primarna poljoprivredna proizvodnja niskoprofitabilna”, dodao je Karić.

Bosna i Hercegovina, u kojoj proizvodnja energije čini oko 20% njezinog BDP-a, jedini je izvoznik električne energije na Balkanu, s oko 60% proizvedene iz termoelektrana na ugljen, a ostatak uglavnom iz hidroelektrana.

Toplinska energija nastala tijekom fermentacije bioplina također se koristi za grijanje nekih gospodarskih zgrada.

Dugoročni plan nam je izgradnja staklenika koji bi se također grijali ovom toplinskom energijom, kazao je Karić.

prenosi Reuters