Elon Musk je prvo čipirao svinju, a sada to nudi i ljudima

0
407

SLAVNI poduzetnik, izumitelj i filantrop, milijarder Elon Musk, predstavio je u petak u livestreamu svinju Gertrude kojoj je kompanija Neuralink u lubanju ugradila čip, odnosno maleni računarski interfejs, prenosi index.hr.

Tijekom demonstracije koja je prenošena na YouTubeu Musk je objasnio da uređaj LINK VO.9 oblika i veličine veće kovanice s 3000 fleksibilnih, neinvazivnih elektroda prati signale oko 1000 neurona. Aktivnost Gertrudina mozga predstavljena je tačkicama i zvucima koji su evidentno postajali učestaliji kada je njuškom dodirivala ponuđenu hranu.

Poznato je da svinje u tom osjetljivom, za njih važnom organu, imaju puno živaca koji su povezani s velikim dijelom mozga u kojem se prikupljene informacije obrađuju. Sofisticiranost njuške ključni je razlog zbog kojeg se koriste u potrazi za skupocjenim gljivama – tartufima.

Medicinska pomagala za brojne bolesti i probleme

Jedan od ciljeva razvoja Neuralinkovog uređaja je stvaranje medicinskih pomagala koja bi mogla biti od koristi ljudima s neurološkim problemima. Primjerice, ‘čipirati’ bi se mogle osobe oboljele od neurodegenerativnih bolesti kao što je Parkinsonova, osobe koje su ostale paralizirane zbog ozljeda kičme, bolesnici koji su doživjeli moždani udar ili gubitak pamćenja, slijepi, gluhi i sl. Umjetna inteligencija s vremenom bi pomoću strojnog učenja trebala naučiti prevoditi signale koji dolaze iz sučelja u korisne informacije te stvarati signale koji bi mogli pokretati ljudsko tijelo. Musk za sada nije demonstrirao da njegova tehnologija zna što bi signali prikupljeni u mozgu Gertrude mogli značiti. 

Ova tehnologija nije nešto potpuno novo. Maleni uređaji koji elektronički stimuliraju živce i dijelove mozga usađuju se još od 2006. ljudima koji su izgubili sluh ili su oboljeli od Parkinsonove bolesti.

Neuronaučnici također provode istraživanja s usadcima na mozgu kod ljudi koji su izgubili određene kontrole zbog ozljeda kičme. U nekima od tih istraživanja pacijenti su uspjeli kontrolirati robotičke udove i manje uređaje kao što su računarske tastature ili miševi. No usadci za sada još uvijek ne omogućuju obavljanje sofisticiranijih zadataka.

Musk daje poticaj razvoju neuroznanosti

Neuronaučnik prof. dr. Srećko Gajović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga kaže da bi Musk-ova namjera da svoje vizije usmjeri prema razvoju neuronauke mogla biti važan poticaj za cijelo područje istraživanja nervnog sistema, a posebno za razvoj interfejsa između mozga i stroja (engl. brain-machine interface).

“Ideja ‘čitanja misli’ nije nova; već postoje značajni rezultati u pretvaranju aktivnosti mozga u signale prihvatljive stroju”, kaže Gajović.

“Primjer, snimanje električne aktivnosti mozga s površine glave putem elektroencefalografije (EEG) odavno je uvriježeni dijagnostički postupak. Naravno, puno je teže obrnuto – prenijeti strojne, većinom električne, signale u živčanu aktivnost. No današnje mogućnosti minijaturizacije elektroničkih sklopova, novi materijali i bežični prijenos informacija i energije, ukazuju da bi uređaj kakvog opisuje Musk mogao biti konstruiran. Brojne istraživačke grupe širom svijeta bave se problematikom sučelja mozga i stroja te je jedna od namjena za koju očekujemo da bi mogla dati prve rezultate omogućavanje pokretljivosti nepokretnim ljudima. Ne samo da bismo mogli zamisliti da se ‘mislima’ pokreću određeni egzoskeleti, već i vlastiti mišići. Bioničke ruke već se koriste, a ispituju se i bioničke oči. Nepokretni bolesnik ne želi samo hodati, već i upaliti svjetlo u prostoriji, otključati vrata, odgovoriti na telefonski poziv ili prebaciti program na televizoru – sve su to aktivnosti koje se mogu kontrolirati ovakvim interfejsom”, ističe naš naučnik.

Tijekom prezentacije Musk je također objavio da je kompanija Neuralink, koju je suosnovao 2016., u julu uspjela od američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) dobiti program Breakthrough Device designation. On omogućuje ubrzavanje regulativnih procesa za proizvode koji pospješuju liječenje ili dijagnosticiranje bolesti koje uzrokuju trajnu invalidnost ili su opasne po život. To još uvijek ne znači da je uređaj dobio odobrenje FDA za puštanje na tržište, no podrazumijeva da bi se potrebne dozvole za istraživanja na ljudima mogle lakše i brže izdavati. Očekuje se da bi eksperimenti na ljudima mogli početi ove godine.

Dugoročna utrka s umjetnom inteligencijom

Drugi Musk-ov važan cilj, dugoročniji i više nalik konceptima iz naučne fantastike, jest ostvarenje svojevrsne simbioze između umjetne inteligencije i ljudi. Naime, Musk smatra da će umjetna inteligencija u skoroj budućnosti nadići ljudsku i postati previše moćna da bismo je mogli kontrolirati, što bi za čovječanstvo moglo biti opasno. Spajanje ljudskog mozga s umjetnom inteligencijom, preko Bluetootha ili nekih drugih tehnologija, trebalo bi omogućiti da čovjek postane svojevrsni kiborg i da zadrži korak u tom razvoju.

“Čak i u benignom scenariju razvoja AI-ja, mi ćemo zaostati”, rekao je Musk.

“Sa interfejsom koje bi na daljinu komuniciralo između mozga i računara možemo nastaviti to putovanje i efektivno imati opciju da se spojimo s AI-jem”, dodao je.

Gajović: Postoji ogromna potreba i potencijalno tržište

Gajović kaže da je to povezivanje umjetne inteligencije i ljudskog mozga ono što posebno uzbuđuje, ali i potencijalno zabrinjava.

“Trenutni zadaci ovakvih interfejsa puno su jednostavniji, tako da već i korištenje sklopova tipa ‘uključi – isključi’ predstavlja značajan napredak s direktnom praktičnom primjenom. Dok Musk predstavlja sklop koji se treba ugraditi u mozak, također se već zamišljaju uređaji za koje će biti dovoljno samo ih približiti površini kože da bi bili djelotvorni. No kompleksnost građe ljudskog mozga vjerojatno će se još dugo opirati mogućnostima da se stroj uklopi u složene intelektualne aktivnosti. Danas su medicinski uređaji prva namjena ovakvih istraživanja, njihovo odobravanje, izrada i provjera zakonski su regulirani, a postoji ogromna potreba i potencijalno tržište, pa će to biti neposredni i najvažniji rezultati ovakvih istraživanja”, kaže Gajović.

Tu također treba imati na umu da bi pozitivni primjeri i iskustva uspješne medicinske primjene ove tehnologije s vremenom mogli smanjiti otpore koji će gotovo sigurno proizlazili iz distopijskih predstava da će ljudi postati svojevrsni kiborzi ili da će biti čipirani, a njihovi mozgovi hakirani.

Brz napredak tehnologije

Neuralink je od prezentacije održane prošlog ljeta unaprijedio svoj uređaj, koji je dobio ime LINK VO.9. On je postao značajno manji i lakši za ugradnju, a istovremeno ima više elektroda, što podrazumijeva da prikuplja više informacija. 2019. sastojao se od većih elektroda povezanih s uređajem koji se postavljao s vanjske strane glave iznad uha. Novi se postavlja u lubanju svinje robotiziranom operacijom za koju je dovoljno sat vremena i lokalna anestezija.

Prema Musku, operacija je reverzibilna. Uređaj se po potrebi može ukloniti ili zamijeniti novijim bez posljedica, što je već napravljeno Dorothy, jednoj od svinja uključenih u istraživanja. Gertrude ga u svojoj glavi nosi oko dva mjeseca, a Musk u videu ističe da je zdrava, sretna i da ima lijep život.

Mogući problem za Muskove uređaje

No stručnjaci kompanije priznaju da će jedan od većih izazova biti održavanje funkcije uređaja u korozivnom okruženju ljudskog mozga. Naime, ljudsko tijelo dizajnirano je tako da se svojim obrambenim mehanizmom bori protiv svih tijela, organa, mikroorganizama, spojeva i sl. koje doživljava kao strane. Što su ti objekti manji, to ih tijelo brže uništava. To bi moglo biti problematično za elektrode Neuralinkovog uređaja koje su tanje od vlasi ljudske kose, a ideja je da takve sprave nakon usađivanja ostanu u funkciji godinama, možda i desetljećima.

Musk predviđa da će u početku takvi korisni uređaji vjerojatno biti skupi, međutim, s vremenom, s masovnijom proizvodnjom, trebali bi ubrzano postajati sve jeftiniji.

Privlačenje velikog broja znanstvenika

Jedan od ključnih ciljeva Muskove prošlotjedne demonstracije je privlačenje većeg broj naučnika koji bi se htjeli uključiti u rad na projektu. Neuralink ih trenutno ima stotinjak, a Muskova je želja da ih okupi čak desetak hiljada. Za sada je kompanija prikupila oko 150 milijuna dolara od ulagača, među kojima i 100 Muskovih milijuna.

Gajović kaže da je Musk iznimno spretan u prepoznavanju tema uzbudljivih za čovječanstvo.

“Njegovi poticaji u njihovom rješavanju pokreću maštu i pouzdanje u ljudsku kreativnost”, kaže naš neuronaučnik.

“Također smatram pozitivnim to što uspijeva usmjeriti značajna sredstva privatnih investitora u naučna istraživanja, čime se ogromno bogatstvo u rukama najbogatijih ulijeva u djelovanje od općeg interesa. To potiče i akademsku zajednicu da njihova istraživanja finansirana iz javnih sredstava budu kompetitivna s ovakvim privatnim inicijativama. Hoće li javno sveučilište biti bolje od, primjerice, Neuralinka kao privatnog istraživačkog instituta, pitanje je koje jača i javni sektor. Premda se riječ privatno povezuje s riječju profit, investitori češće žele svojom direktnom aktivnošću doprinijeti rješavanju problema važnih za čovječanstvo. Čak i bez povrata sredstava, egzistencija investitora ne bi trebala biti ugrožena, a pozitivno sjećanje na sudjelovanje u ovakvom pothvatu može biti puno dulje od sjećanja na neko bogatstvo, koliko god raskošno bilo”, poručuje Gajović.

prenosi index.hr