Srijeda, 21 Februara, 2024

Inteligencija i ponašanje mačaka

Posljednje novosti

Mačke imaju veliku sposobnost učenja i sjećanja, koje koriste prije svega za informacije koje su im od neke koristi.

Inteligencija

Mačke imaju veliku sposobnost učenja i sjećanja tu spadaju njena najmilija hrana, mjesto na kome stoji posudica sa vodom, najudobnije mjesto za spavanje i mjesto na kome stoji njena najmilija igračka. Osim toga, vrlo brzo otkriju kako treba da se ponašaju da bi čovjeka pridobili da uradi ono što one žele, pa se tako posebno dobro odazivaju na svoje ime kad je vrijeme obroka. Mačke koje žive na otvorenom dobro se sjećaju granica svog područja, poznatih mačaka koje se pojavljuju na tom području kao i opasnih pasa. Asocijativno sjećanje omogućava mački da rješava novi problem upoređujući ga sa već doživljenim. Na taj način bez problema razumiju međusobne odnose između pojedinih događaja i reaguju na nove, do tada nepoznate situacije. Mačke dolaze na svijet sa nizom instinkata, ali neke oblike ponašanja koji se na to nadovezuju moraju sa strpljenjem i trudom da nauče. U to spadaju, na primjer, lov i upotreba mačjeg toaleta. Kad mačići mogu da izađu na otvoreno, poslije treće nedjelje starosti, mačka počinje da donosi lovinu. U početku mačka samo pred mačićima pojede već mrtvu lovinu. Kasnije je donese živu i pred mačićima je ubije i ostavi njima da pokušaju da jedu. Na kraju, donese živu lovinu i pusti mačiće da je hvataju. Ako mačići ne dobiju tu pouku od svoje majke, ili je majka loš lovac, vjerovatno ni ti mačići nikada neće biti dobri lovci.

Ponašanje

Staro mišljenje da su mačke samotnjaci je davno opovrgnuto. Među njima, kao i kod svih drugih, ima samotnjaka, ali su mačke po prirodi ipak druželjubive. Ako se posmatra veća populacija mačaka, kao npr. u nekim seoskim domaćinstvima ili u nekim velikim gradovima, pada u oči niz društvenih odnosa između pojedinih životinja. Tako nešto bi kod tipičnih samotnjaka, kao što je na primjer tigar bilo sasvim isključeno. Mačke su, nasuprot tome, vrlo samostalne. One same određuju gdje i u čijem društvu će provoditi svoje vrijeme, i vrlo teško im se može nešto nametnuti. Na selu, gdje mačke spadaju u jedno domaćinstvo, ali žive van neposredne ljudske kontrole, često se udružuju u manje grupe koje podsjećaju na lavlji čopor. Takvi mačji čopori sastoje se od nekoliko ženki koje su u međusobnom srodstvu, njihovih starijih i mlađih mačića i jednim ili dva mužjaka. Dok se mužjaci, kad dostignu polnu zrelost, uglavnom raziđu, žensko potomstvo ostaje uz majku na njenoj teritoriji i povećava grupu.

Higijena

Mačke su poznate po svojoj čistoći. Mačke se čiste tako što ližu svoje krzno. Njihova pljuvačka je moćno sredstvo za čišćenje, ali kod ljudi može izazvati alergiju. Ljudi alergični na mačke, koji pate od polenske kijavice ili astme, uglavnom se brzo priviknu na mačku sa kojom žive, dok na ostale i dalje ostaju alergični. Mnoge od mačaka uživaju da čiste ljude ili druge mačke. Neke od mačaka povremeno iskašljavaju lopte od krzna koje se nagomilalo u njihovim stomacima kao posljedica svakodnevnog čišćenja. Dugodlake mačke su sklonije ovome od kratkodlakih. Ovo se može spriječiti posebnom mačjom hranom i lijekovima koje olakšavaju izbacivanje krzna, kao i redovnim češljanjem pomoću četke sa čvrstom dlakom. Mačke na čišćenje troše gotovo istu količinu tečnosti kao i na uriniranje.

Kućne mačke bi trebalo da imaju kutiju sa pjeskom ili nekim sličnim rastresitim materijalom. Ona treba da služi istoj svrsi kao i toalet za ljude. Svakodnevno bi trebalo da se čisti i često zamjenjuje novom (u zavisnosti od broja mačaka koje je koriste, kao i od materijala koji se u njoj nalazi – piljevina duže ostaje čista, ali kod nekih mačaka može izazvati zdravstvene probleme). Kutija je preporučljiva i za mačke koje povremeno izlaze napolje. Ona međutim može predstavljati rizik od zaraze toksoplasmozom, naročito za trudnice i ljude sa oslabljenim imunitetom. Opasnost od zaraze može biti umanjena svakodnevnim čišćenjem kutije. Neke mačke mogu se naučiti i korišćenju toaleta.

Dobro je da kućna mačka ima drvo za oštrenje kandži, kako ne bi uništavale namještaj, ali ga neke mačke ne prihvataju. Zato nekim mačkama moraju da se skraćuju kandže, ali se pri tom mora paziti na vene koje se nalaze u blizini istih.

Sporazumevanje

Mačke se sporazumjevaju govorom tijela, glasom i mirisima. Mirisne signale koriste kako u direktnim susretima tako i na velike udaljenosti. Za to potrebne mirise luče u lojnim i znojnim žljezdama, a prenose ih trljanjem, grebanjem i urinom na predmete, biljke ili osobe.
U neposrednom kontaktu signaliziraju svoje emocionalno stanje držanjem i pokretima cijelog tijela i repa. Pri tom, određenu ulogu ima i način na koji drže uši kao i sužavanje i širenje zjenica.

O raspoloženju mačke se puno toga može zaključiti po načinu na koji drži rep. Ako ne žele da skrenu pažnju na sebe, stoje po strani, rep sasvim usprave i izbjegavaju pogled prisutnih. Jako savijen vrh uspravnog repa znači prijateljski pozdrav ili ponekad unaprijed radovanje nečemu što očekuju od čovjeka. Podignut rep sa lagano savijenim vrhom znači radost, zadovoljstvo ili napetost. Nakostrešen rep znak je prijetnje i agresivnosti, dok mahanje repom odražava nesigurnost i neodlučnost, a ne kako se još i danas misli, ljutnju.

Ako su dovoljno blizu, mačke koriste i zvučne signale kako bi naglasile govor tijela. Frktanjem i režanjem izražavaju strah i agresivnost, dok glasom koji podseća na gugutanje goluba dozivaju mačiće.

Mjaukanje je najtipičniji zvuk koji mačka koristi. On može da ima različita značenja, zavisno od načina i situacije u kojoj se mačka njime koristi. Mačke koje nisu udomaćene izbjegavaju mjaukanje da ne bi time skrenule pažnju mogućih neprijatelja na sebe. Još jedan zvuk je izrazito svojstven mačkama i najčešće je znak ugodnosti i zadovoljstva. To je “predenje”. Predenje, trljanjem uz tijelo i visoko dignutim ravnim repom mačke po pravilu šalju signale pomirljivosti i izražavaju želju da otklone nečiju agresivnost. Međutim, mačke predu i kada ih nešto boli kako bi time same sebe malo utješile. Npr, neke mačke intenzivno i glasno predu za vrijeme koćenja mladunaca.

(Wikipedia)

Popularno

Više od autora

Sretni praznici i Nova 2024. godina

Puno zdravih i mekanih šapica, toplih zagrljaja, ljubavi i sreće u Novoj 2024. godini želi Vam VET.ba tim

Rijetki sumatranski nosorog rođen u Indoneziji

Izuzetno rijedak sumatranski nosorog rođen je u zatočeništvu u utočištu u Indoneziji, što je trijumf za napore očuvanja kako bi se ova kritično ugrožena životinja spasila...

Fondacija Dogs Trust organizovala druženje u Trebinju

Fondacija Dogs Trust je u subotu, 4.11.2023. godine u 11:00 sati u gradskom Parku u Trebinju, organizovala svoje prvo druženje za vlasnike, ljubitelje pasa,...

Mostarski vatrogasci spasili četiri psića koja su bila zaglavljena u kanalu

Vatrogasci PVJ Mostar spasili su danas četiri zaglavljena psića u Sjevernom logoru. Naime, u 15:30 sati dobili su dojavu kako se u kanalu ispred Medicinske...