Karpatski risovi pristižu u spas dinarskoj populaciji

0
473

Ira Topličanec, dr. med. vet., doktorandica i stručna suradnica na projektu LIFE Lynx

U sklopu LIFE Lynx projekta 30. maja 2020. u Hrvatskoj je ispušten ris Pino na graničnom području između Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit. Ovo je već šesti ris koji se pridružio misiji spašavanja dinarske  od izumiranja, a uskoro stiže i sedmi, u Sloveniju. Pino dolazi iz Slovačke, gdje je uhvaćen u saradnji slovačkih partnera s Tehničkog Univerziteta u Zvolenu i Zoološkog vrta Bojnice, a iza odabira njegova imena stoji Talijanka Michelle Pozzini, volonterka koja se prošle jeseni pridružila timu LIFE Lynx na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu u svrhu izrade magistarskog rada. Osim iskustva na ovom važnom projektu Michelle je doživjela epidemiju i potres u Zagrebu, a imenovanjem risa izrazila je podršku i suosjećanje prema Italiji koja je pretrpjela goleme gubitke tijekom epidemije bolesti COVID-19.
Italija je ujedno partner na projektu LIFE Lynx, čiji je cilj povezati populacije risa u Alpama i Dinaridima kako bi se osigurala dugoročna održivost tih ugroženih populacija.

LIFE Lynx je međunarodni projekt u kojemu sudjeluju Hrvatska, Slovenija, Italija, Rumunjska i Slovačka, s ciljem zaustavljanja izumiranja populacije risa u Dinaridima. Dinarska je populacija nastala 1973. reintrodukcijom šest životinja iz Slovačke u Sloveniju, te su svi risovi koji danas žive u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini potomci tih šest životinja. Jedini spas za održavanje populacije jest naseljavanje novih, zdravih jedinki, koje će zaustaviti parenje u srodstvu. Prošle su godine u Dinaride ispuštena dva risa, dok je ove godine čak pet risova iz slovačkih i rumunjskih Karpata uspješno preseljeno u Hrvatsku i Sloveniju unatoč epidemiološkoj situaciji. Osim risa Pina u Hrvatsku je u ožujku ove godine ispušten ris Alojzije u NP Paklenica koji je nazvan po inženjeru šumarstva Alojziju Frkoviću, začetniku zaštite risa u Hrvatskoj.

Sve ispuštene životinje opremljene su telemetrijskim ogrlicama koje sadržavaju GPS/GSM i VHF tehnologiju zahvaljujući kojima se prati njihovo kretanje. Osim postavljanja ogrlice prilikom hvatanja u Slovačkoj ili Rumunjskoj svakoj se jedinki uzimaju uzorci (krv, brisovi sluznica, izmet) te se cijepe protiv bjesnoće. Zatim se na Zavodu za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu rade pretrage na prisutnost virusnih bolesti – herpesvirusi, koronavirus, panleukopenija mačaka, mačje imunodeficijencije (FIV) i virusna leukemija mačaka (FeLV).

Prvi ris, Doru, koji je doveden u Hrvatsku u maju 2019., bio je pozitivan na panleukopeniju mačaka. Doru nije pokazivao kliničke znakove bolesti. Unatoč tomu što je bolest asimptomatska, ona je vrlo kontagiozna, pa su provedene stroge epidemiološke mjere kako bi se spriječilo širenje virusa izvan karantenske nastambe u kojoj je ris Doru boravio do prestanka izlučivanja virusa.

Praćenje zdravstvenog statusa životinja koje ulaze u malobrojne i genski oslabljene populacije, kao što je dinarska populacija risa, iznimno je važno jer bi pojava zarazne bolesti mogla biti kobna za takvu populaciju. Projektni tim ima predviđen protokol za ovakve slučajeve jer je to realan rizik koji treba uzeti u obzir prilikom rada sa životinjama, i divljim i domaćima. To je među ostalim i svrha karantene – dijagnostika i sprečavanje potencijalnih rizika.

Do marta 2024. planirano je naseljavanje ukupno 14 risova iz Karpata u Dinaride, što znači da će još najmanje jedan ris biti ispušten u Hrvatsku, a preostalih šest u Sloveniju. Od risova koji će biti premješteni u Sloveniju, jedan će biti ispušten u dinarski dio uz hrvatsku granicu, a ostalih pet u alpski dio uz Italiju.
Tamo trenutačno nema risova, pa je cilj stvaranjem nove jezgre životinja povezati risove u Dinaridima i Alpama kako bi se omogućio prirodni protok gena i dugoročno održavala genska raznolikost ovih ugroženih populacija.

Za vrijeme obogaćivanja genskog fonda populacije novim jedinkama iznimno je važno zabilježiti njihovu reprodukciju. To se postiže praćenjem jedinki telemetrijskim ogrlicama, analizom DNA izolirane iz uzoraka izmeta i dlake te upotrebom fotozamki – automatskih kamera postavljenih u šumi. Već nakon prvih naseljavanja postignut je velik uspjeh – analiza DNA pokazala je potomka nastalog razmnožavanjem risa naseljenog s Karpata i risa iz Dinarida. Ris Goru, ispušten 2019. u Sloveniji, uspostavio je svoj teritorij na području Male gore u Sloveniji, gdje je već bila prisutna ženka Teja, također obilježena telemetrijskom ogrlicom kako bi se pratilo njezino kretanje.


Teja je u augustu 2019. na svijet donijela mladunca, što je dva mjeseca kasnije negoli je uobičajeno, pa je to bio znak da je otac možda novopridošli ris. U januaru ove godine naučnici su uhvatili mladunca, ustanovili da se radi o ženki te ju obilježili malenom telemetrijskom ogrlicom kako bi pratili njezino odrastanje. Tada su prikupljeni i uzorci za DNA analizu na temelju kojih je dokazano da je ispušteni ris Goru otac. Risovica je nazvana Mala i time je potvrđeno prvo uspješno miješanje gena risova iz Karpata s našom populacijom. Veselimo se što ćemo nastaviti pratiti osamostaljenje Male te se nadamo da ćemo i ove godine uspjeti zabilježiti potomke karpatskih risova koji nastavljaju bitku protiv genske osiromašenosti dinarske populacije i omogućuju opstanak risa u Hrvatskoj i Sloveniji.

prenosi veterina.com.hr