MOJ PRVI AKVARIJ

0
3228

pišu: Izmir Kovčić, Amina Hrković-Porobija

Ako Vas interesuje kako odabrati akvarij, koje zapremine, pročitajte teskt u nastavku.

Akvarij ne kupujete za djecu, nego za ribice i ostale njegove stanovnike pa samim tim ribice su vam orjentir kakav akvarij i oprema vam trebaju. To nije samo posuda u kojoj rastu biljke i plivaju ribice već složeni sistem koji stanovnicima istog omogućava život sličan onom u prirodnim uslovima. Akvariji mogu biti na osnovu riba koje ćete u njega smjestiti slatkovodni ili morski. Morski zahtjevaju nešto skuplju i kompleksniju opremu pa ćemo u nastavku teksta obratiti pažnju na slatkovodne.

Ukoliko je vaša odluka pala na kupovinu manje zahtjevnih ribica poput zlatnih, staklena kugla ili  akvarij do 30 litara zadovoljit će potrebe ovih vrsta. Zlatne ribice ne zahtjevaju posebne uslove po pitanju više temperature pa vam samim tim ne treba ni grijač vode. Što se tiće filtracije i čišćenja vode, u slučaju držanja istih u staklenoj kugli potrebno je svakodnevno mjenjanje stajaće (ne hladne) vode, dok u slučaju akvarija potrebna vam je nabavka filtera vode i zračne pumpe za kisik.

Međutim vodite računa da ne pretrpavate akvarij sa ribicama. Da bi znali koliko ribica može stati u vaš budući akvarij orjentir vam je dužina vaših ribica gdje na centimetar dužni ribice ide litar vode. S tim da se trebate informisati koja je će biti maksimalna dužina vaše ribice za koju ste se odlučili kad naraste. Ako jedna vaša odrasla ribica maksimalno može narasti do 3cm samo za nju potrebno vam je oko 3 litra vode.

Ukoliko mislite ići korak dalje, baviti se ozbiljnije akvaristikom onda vaš akvarij treba biti najmanje 80, a poželjno i 100 litara zapremine. Mnogi od vas će pomisliti, da ako sam početnik bolji mi je manji akvarij, lakše se održavaju parameteri vode (pH, temperatura i sl.), međutim to i nije sasvim tačno jer u manjem akvariju puno je veća mogućnost bržeg pada pH vrijednosti vode, povećanja amonijaka i sl zbog manje količine vode, neadekvatnog filtriranja itd. Samim tim veći akvarij zahtjeva više skuplje i kvalitetnije  opreme. Poželjan je što jači filter za vodu jer akvarij se nikada ne može previše isfiltirati dok se s druge strane može nedovoljno filtrirati što već predstavlja potencijali problem. Također ukoliko planiramo držati ribice koje zahtjevaju topliju vodu 24 0C+ neophodan nam je i grijač vode. Pokušajte da ne štedite na opremi poput pumpe za zrak, filtera za vodu i grijača i da iste kupujete od provjerenih renomiranih proizvođača dostupnih na našim tržištima poput Sera, Juwel, Amtra, Jbl, Tetra i sl. koji jesu nešto skuplji ali je ipak u pitanju oprema gdje struja ima mogućnost potencijalnog dodira sa vodom pa je svaki oprez neophodan.

Akvarij treba da ima i svoj poklopac pretežno od stakla ili plastike kako biste spriječili ulazak prljavštine i eventualno iskakanje ribica. Poklopac će također smanjiti isparavanje i pomoći pri održavanju ujednačene temperature vode. Obično na samom poklopcu akvarija nalazi se i rasvjeta koja je nophodna za rast biljkika, životni ciklus riba kao i “vizualni identitet” akvarija. Na tržištu postoji veliki broj specijaliziranih lampi (tzv. fluo cijevi) koje emitiraju odgovarajući spektar svjetla.

Fabrički akvariji obično dolaze s kompatibilnom rasvjetom. Rasvjeta treba raditi 8-12 sati dnevno, a vijek trajanja fluo cijevi je oko godinu dana, nakon čega je potrebno zamijeniti, bez obzira na to da “radi” ili ne jer vremenom gubi svoju snagu. Režim paljenja i gašenja rasvjete se jednostavno može regulisati pomoću tajmera.

Za „vizualni identitet“ našeg akvarija, ali i prirodno ponašanje riba, bitan je i dekor istog. Dekor nije samo ukras nego više kao eventualno skrovište za ribe bilo da su to biljke, panjevi, kamenje, umjetne stijene, pozadinske tapete i sl. Za pozadinu je bolje koristiti tapete sa jednom bojom pretežno crna ili plava ili neki uzorak prirode.

Kad ste odlučili kakav želite akvarij slijedi sljedeće pitanje, a to je..

Gdje ću postaviti svoj novi akvarij?

To je pitanje koje će vam potvrditi ili promjeniti prethodnu odluku izbora veličine istog. Akvarij trebamo staviti na za oko lijepo i vidljivo mjesto u mirnijem dijelu našeg stana ili kuće vodeći računa da tu se stalno ne prolazi kako bi izbjegli sam stres budućih njegovih stanara. Ukoliko je moguće, akvarij ne biste trebali postaviti pored vrata jer bi svako kretanje moglo plašiti ribice. Ribe se boje zvukova, koje one osjete kao vibracije duž svog tijela, a i vrlo su im neugodni blještavi i svjetlucavi predmeti. S obzirom da imaju vrlo dobro razvijen osjet vida koji je bolji i od našeg jer centar vida u mozgu ribe zauzima najveći dio mozga, imaju gotovo 360° vidnog polja tako da mogu vidjeti dvije stvari odjednom što je posebno korisno kod ishrane, a istovremeno su na oprezu od predatora. Veća im je osjetljivost na svjetlo od ljudi, a za razliku od nas, nemaju kapke jer im se oči cijelo vrijeme vlaže vodom. Obično im treba više od 10 minuta za prilagodbu na uključeno ili isključeno svjetlo. Naravno akvarij treba ima i adekvatno postolje na kojem stoji, koja treba biti dovoljno čvrsto i stabilno kako se akvarij ne bi prevrnuo ili eventualno kako ne bi pukao. Ukoliko stavljate akvarij na postolja vlastite izrade nikada ga ne postavljajte direktno na kamene, drvene i metalne podloge jer one prenose vibracije koje mogu uzrokovati eventualno pucanje stakla. Poželjno je da se akvarij postavi na podlogu poput stiropora ili stirodora koja ublažava vibracije. Podloga vam ne treba ukoliko je u pitanju fabrički (ne ručno pravljeni) akvarij koji ima vlastiti plastični ram i podlogu na kojoj stoji.

Nabavili ste akvarij od 100 litara i postavili ga na postolje u dnevnoj sobi, šta i kako dalje?

Jednostavno, krećemo sa njegovim uređivanjem i montiranjem neophodne opreme. Prije svega novi akvarij malo isperite sa vodom bez da koristite deterdžente, Domestos i sl.

Na dno akvarija neophodno je postaviti hranjivu podlogu odnosno supstrat (specijalizirano gnojivo za akvarije) budućim biljkama. Naravno ukoliko ćemo imati prave biljke, a ne umjetne. Hranjiva podloga treba pokriti kompletno dno u visini 2 – 3cm ako ćemo praviti gusto zasađen akvarij ili planski samo na mjestima gdje planiramo saditi biljke. Može se koristiti i zemlja za cvijeće mada u većini slučajeva nije preporučljivo s obzirom da neki prozvođači stavljaju određene hemikalije za cvijeće koje mogu nepovoljno utjecati na hemisjki sastav vode u akvariju.

Preko hranjive podloge posipamo pjesak koji zavisno od izbora ribica može biti sitniji, krupniji, svjetliji ili tamniji. Ukoliko je pjesak nov tek otpakovan, možemo ga odmah ubaciti u akvarij, ali ukoliko koristimo neki pjesak koji se koristio prije u akvariju, neophodno je da isti prokuhamo u vodi prije stavljanja u novi akvarij. Bitno je napomenuti da pjesak mora biti pH neutralan tj ne smije utjecati na pH stabilnost vode našeg akvarija, pa zato obratite pažnju na njegov sastav. Visina pijeska se krece od cca 3-4 cm na prednjoj strani pa sve do 10 cm prema zadnjoj strani akvarija kako bi zasađene biljke imale dovoljno prostora za korijen. Zatim naspemo nekoliko cm vode kako bi mogli preci na sadnju biljaka. U akvarij možemo staviti i umjetno biljke međutim one ne stvaraju prirodni ambijent kao prave.

Za biljke trebamo voditi računa o nekoliko faktora. Birajte biljke kojim odgovara neutralna voda pH=7. Brzorastuće biljke brzo troše nutrijente iz vode i hranjive podloge, za razliku od spororastućih biljaka. Ako u akvariju imate dosta ribica, brzorastuće biljke će snažnije sudjelovati u iskorištavanju ribljeg otpada. Jedini njihov nedostatak je što iziskuju dosta uređivanja i pažnje. S druge strane spororastuće biljke su česta meta algi jer im je lišće dugovječnije i duži je period izloženo svjetlosti pa je to pogodna površina za razvoj algi. Obratite pažnju i na veličinu biljki da svojim rastom ne prelaze visinu vašeg akvarija.

Preporučljivo je da se niže biljke sade naprijed, a visočije nazad. Biljke se sade najčešće sa dugom pincetom ili sa dva prsta tako što se samo korjen zabada okomito u podlogu (supstrat i pjesak). Ukoliko su u pitanju biljke poput mahovina koje se ne sade u podlogu već se stavljaju na kamenje ili panjeve, dovoljno ih je tankim koncem ili još bolje silkom povezati za iste. Biljke zahtjevaju određenu pažnju i redovno podrezanje trulih djelova kako ne bi zaprljavali vodu. Važno je napomenuti da nije preporučljivo biljne akvarije često hemijski filtrirati (kroz recimo medij aktivnog uglja) jer se tako voda može previše očistiti i biljkama se uzimaju nutrijenti potrebni za rast i razvoj. Većina akvarijskog biljki, a i ribica odlično prihvaća temperaturu vode od oko 25 0C. Veće temperature od 30 0C dovode do propadanja biljki pa i ugibanja samih ribica.

Kada smo završili zasađivanje akvarija, dekor možemo doraditi sa pravim ili umjetnim stijenama, panjevima i sl. Napominjemo da panjevi Mangrove drveta otpuštaju tanin u vodu i na taj način snižavaju pH vode i čine je malo tamnom „smeđkastom“ što opet odgovara nekim ribicama poput Guppy.

Završna faza pripreme našeg akvarija je montaža preostale opreme.

Akvarijski filter je ključan dio za održavanje akvarijske vode koji postavljamo pretežno na zid / staklo akvarija. Isti mora biti adekvatnog kapaciteta i protoka vode prema zapremini našeg akvarija. Kako smo  prethodno naveli bolje je uzeti  jači filter za veću zapreminu vode nego što stvarno imamo u akvariju. Kvalitetan filter mora da ima u nekoliko slojeva mehaničku filtraciju (spužve) i biološku filtraciju (siporeks). Neki filteri imaju i treći dio za hemijsku filtraciju odnosno posudu za aktivni ugalj.

Svaki „tropski“ akvarij zahtjeva i kvalitetan grijač vode jer je temperatura od presudne važnosti s obzirom da su ribe hladnokrvne životinje i biološki ne podnose veće oscilacije temperature na duži period, pogotovo ako se radi o tropskim ribama. Grijač treba da ima termostat i regulator temperature, gdje otprilike snaga grijača je 1W na 1 litar vode mada je preporučljivo da imate nešto jači grijač u odnosu na zapreminu vašeg akvarija.

Preporuka je da na početku podesite nižu temperaturu na grijaču na 23-24 0C, s obzirom da temperatura dnevne sobe u kojoj se akvarij nalazi je uvijek nešto veća te ista može utjecati na povečanje temperature i u samom akvariju. Grijač se postavlja na zid / staklo akvarija u neki od stražnjih uglova, a dijagonalno i nasuprot od grijača na prednjoj strani akvarija trebate postaviti termostat koji će vam pokazivati trenutnu temperature vode.

Napominjemo da grijač ne smijete uključivati dok nije uronjen u vodu do zato predviđene oznake.

Kako bi naše ribice imale akvarij bogat kisikom neophodno je uzeti i pumpu za zrak, a putem odgovarajuće cjevčice istu spojiti na raspršivač zraka u akvariju.

Kad smo završili sve prethodno navedeno, neophodno je da naš akvarij napunimo vodom iz slavine do vrha, otprilike 2 prsta od gornjeg ruba akvarija. Napunjen akvarij je spreman da opremu uključimo u struju, upalimo filter, grijač i pumpu za zrak ali to ne znači da je spreman i za ribice. Da bi hemijski sastav vode bio spreman za prve stanovnike akvarija treba proći najmanje 2 sedmice od puštanja novog akvarija u rad da prođe proces biloškog dozrijevanja akvarija odnosno cikliranje istog. To je vrijeme potrebno kako bi se na filter materijalima (i šljunku) razvio dovoljan broj kolonija pozitivnih bakterija potrebnih za filtraciju. 

Fizička svojstva vode su između ostalog temperatura, boja i miris. Hemijski parametri su kiselost (pH), količina otopljenih plinova (kisika, CO2), tvrdoća vode (karbonatna – sačinjavaju je karbonati i ukupna – uz karbonate, silikati i sl.) sadržaj nitrita, nitrata, ostalih mikro i makro elemenata i sl. Fizička svojstva su u relaciji s hemijskim i obrnuto. Navedene parametre možete kontrolisati test papirićima koji se mogu pronaći na tržištu, a to je neophodno prije ubacivanja ribica u akvarij.

Nakon što smo provjerili hemijske parametre vode i uporedili sa dozvoljenim granicama i nakon što je prošao period cikliranja, akvarij se tek tad naseli ribama i ostalim stanovnicima. Na početku nije preporučljivo zatrpati akvarij sa ribicama, nego to raditi postepeno u skladu sa kapacitetom istog.

Nakon određenog vremena javlja se i potreba za čišćenjem. Pri tome se treba držati jednostavnih pravila, a najvažnije je redovna izmjena vode odnosno trećine vode akvarija dva puta mjesečno i izmena 10% vode akvarija svake sedmice, što sve zavisi i od o potreba, vrsti i broju riba, količini hrane i slično. Bitno je da se voda iz akvarija ispunpava sa dna jer su toksični spojevi, poput amonijaka, teži od vode i u akvariju se nalaze na dnu. Nakon što se iz akvarija izvadi potrebna količina vode, u toj vodi, koja je neposredno izvađena iz akvarija, potrebno je isprati filter materijale (spužve i sl). Filter materijali se ne smiju ispirati vodom iz slavine zbog toga što ona sadži hlor koji je poguban za filter bakterije i samim tim bi uništili sav proces cikliranja koji smo imali. Zatim je potrebno očistiti stakla od algi (pomoću specijaliziranih magneta, mekanom spužvicom i sl. bez abrazivnih alata i hemikalija), urediti biljke i obaviti sve radove u akvariju koje smo planirali. Vodu za izmjenu je potrebno pripremiti unaprijed i to na način da se ostavi preko noći u otvorenoj posudi, kako bi ispario hlor, čime se osigurava da istim ne uništimo pozitivne bakterije. Sa opreme poput filtera i grijača povremeno mehanički treba očistiti kamenac koji se nakupi kako bi osigurali njihovu dugotrajnost.

Idealno bi bilo ako imamo pored velikog akvarija i jedan manji tzv. karantinski akvarij koji nam služi za prihvat novih riba koje nabavimo kako bi izbjegli mogućnost prenosa određenih bolesti u naš veliki akvarij. Ovaj akvarij može poslužiti i obrnuto ukoliko u velikom akvariju se pojavi bolesna ribica da je možemo izdvojiti do njenog izlječenja. Međutim da bi smo bili sigurni da su nam nove ribe zdrave one trebaju u karantinskom akvariju boraviti najmanje 2 sedmice i tek onda ih prebaciti u veliki akvarij.

Na kraju preporuka nekoliko jednostavnijih kombinacija za držanje tropskih riba koje možemo imati u našem akvariju. Ako želite živorotke možete kombinovati: Gupy, Moly i Platy. Kombinovati možete Tetre i Ksife, a ako želite možda kombinaciju Ciprinida, onda možete nabaviti Barbuse, Rasbore, Zebrice, Botie i sl.

U ove kombinacije ne možemo ubrajati Ciklide koji zahtjevaju više pažnje, veće akvarije od 250 litara i više i posebne hemijske uslove vode, 3-4x veću filtraciju vode od zapremine samog akvarija, temperaturu 26-28C tako da se baš i ne preporučuju početnicima.

Ribice hranite sa onoliko hrane za akvarijske ribe koliko im je dovoljno da u toku jedne do dvije minute mogu pojesti. Sve što padne na dno i ostane dole, postaje otpad i zaprljaće vodu.