Virus Zapadnog Nila: najčešće postavljena pitanja
Šta je virus Zapadnog Nila?
To je virus koji ima zoonotski karakter, uzrokuje oboljenja životinja i ljudi, i najčešće se prenosi preko zaraženih komaraca. Kod zaraženih ljudi može uzrokovati simptome slične gripi, groznicu, encephalitis (upalu mozga) ili meningitis (upalu moždanih ovojnica). Infekcije ovim virusom su zabilježene u skoro svim dijelovima svijeta.
Da li ptice inficirane virusom obole i/ili umiru?
Da. Od otkrića prisustva virusa, on je potvrđen u preko 300 vrsta ptica. Premda neke od ptica, naročito vrane, gavrani, kreje, svrake i vrapci često umiru nakon infekcije, većina ptica je preživi.
Da li od virusa oboljevaju druge životinje?
Da, ali najčešće oboljevaju konji. Međutim, prenos bolesti sa oboljele životinje na životinju ili sa čovjeka na čovjeka nije direktno dokazan.
Kako se ptice inficiraju virusom Zapadnog Nila?
Virus se među pticama širi ubodima zaraženih komaraca, a komarci se zaraze sisanjem krvi zaraženih ptica. Neke ptice, a osobito predatori, mogu se zaraziti kada jedu oboljele ili umrle zaražene ptice.
Mogu li ja oboliti od virusa direktno od ptica?
Nema dokaza da ljudi mogu oboljeti direktno od kontakta sa mrtvim ili zaraženim pticama. Svi do sada potvđeni slučajevi bolesti kod ljudi, nastali su nakon uboda zaraženim komarcima. Međutim, ne preporučuje se kontakt golim rukama sa leševima mrtvih ptica. U slučaju da pronađete mrtvu pticu na vašem balkonu ili dvorištu koristite rukavice ili plastičnu vrećicu za uklanjanje.
Da li je opasna konzumacija mesa peradi?
Ne. Iako domaća perad može oboliti od ovog virusa, nema dokaza da termički obrađeno meso i proizvodi od peradi mogu prenijeti bolest na ljude.
Šta treba uraditi da se zaštitimo od bolesti?
Redovna dezinsekcija i primjena sredstva za uklanjanje ili odbijanje komaraca (repelent) su najbolja prevencija od dobijanja bolesti. Ne postoji odobrena vakcina za zaštitu od bolesti kod ljudi iako se u svijetu intenzivno radi na njenom razvoju.
Šta trebate uraditi ako nakon uboda komarca imate pojavu temperature ili neočekivani zdravstveni poremećaj?
Odmah posjetite Vašeg porodičnog ljekara.
Šta treba uraditi u Bosni i Hercegovini nakon potvrde prisustva ovog virusa kod divljih ptica?
Neophodno je intenzivno nastaviti nadzor i utvrditi obim zaraženosti i prisustva virusa kod divljih ptica na cijelom prostoru BiH, kao i provesti ispitivanja prisustva virusa u populaciji komaraca. Odmah preporučujemo da se u stočnim nastambama sa konjima sprovede pojačana i intenzivna dezinsekcija objekata radi uklanjanja zaraženih komaraca.
Obzirom na zvaničnu potvrdu prisustva virusa, pravovremeno i konzistentno provođenje svih navedenih mjera je ključ za sprečavanje prijenosa ove bolesti iz prirodnih rezervara (ptice) na životinje i ljude.
Prije nove sezone transmisije uzročnika, neophodno je razmotriti potrebu vakcinacije konja (za koje postoji razvijena vakcina) kao i druge mjere u sektoru javnog zdravstva radi sprečavanja prenosa bolesti.
Kako smanjiti rizike od izlaganja virusu?
U sezoni transmisije virusa (od juna do novembra) izbjegavati kretanje u područjima velike gustine komaraca, koristiti zaštitna sredstava (insekticidini repelenti), i sve druge oblike fizičke zaštite od uboda komaraca. Higijena okoliša i sve mjere koje smanjuju izloženost komaracima značajno će smanjiti rizike za prijenosa bolesti.
Prenosi Veterinarski fakultet u Sarajevu