Sve što treba znati o zmijama u BiH

0
6409

U BiH živi 14 vrsta zmija među kojima su 3 prave zmije otrovnice iz porodice „Viperidae“ i to poskok, bosanska šarka i balkanski šargan piše Adnan Zimić, planinski vodič iz „Grin Vižens“, organizacije koja se smatra začetnikom eko-turističkog pokreta u BiH.

Otrovni zubi zmija smješteni su na prednjem dijelu gornje čeljusti, a zbog otrovnih žljezda glava otrovnica je trouglasta. Postoje i dvije „poluotrovnice“, a to su: zmija mačka i zmajur (crnostrik). Zovemo ih tako jer su im otrovni zubi smješteni na zadnjem dijelu gornje čeljusti, iza redova „običnih“ zuba, a njihov otrov je vrlo slab i najčešće stvara manju oteklinu. Nalazimo ih samo u mediteranskom dijelu BiH.

Poskok kao najotrovnija i najveća zmija otrovnica u Evropi naraste u prosjeku oko 65 cm i vrlo rijetko prelazi dužinu od 90 cm. Najmarkantnija morfološka karakteristika poskoka je roščić koji se nalazi na vrhu njuške. Mužjaci su najčešće sive boje sa crnom cik-cak šarom, dok su ženke najčešće smećkaste ili crvenkaste, sa ne tako upadljivom cik-cak šarom.

Poskok je viviparna vrsta, te na jesen ženka okoti od 5 do 20 mladih dugih do 24 cm koji su već opremljeni otrovom. Poskok naseljava širok spektar staništa, ali u pravilu preferira osunčana područja, kamene, travnate padine i svjetle šume, te se često može naći u blizini ljudskih naselja.

Na proljeće se ženke poskoka (ali i drugih pomenutih otrovnica) često mogu naći i pored ostataka snijega – zbog instinktivne potrebe koja će omogućiti potpuno sazrijevanje jajnih ćelija.

Naseljava gotovo čitavu BiH od nivoa mora do visokih planinskih ekosistema. Odrasle jedinke se hrane uglavnom sitnim sisarima i pticama, većim gušterima i drugim zmijama. Vrlo često se poskoci, osobito krajem ljeta i u toku jeseni, penju na drveće, grmovito rastinje i visoke stjene (zbog ishrane i termoregulacije).

Zbog toga, neoprezni ljudi bivaju ugriženi od strane takvih jedinki u glavenim ili vratnim predjelima tijela, pa je po narodnom vjerovanju dobio ime po tome da visoko skače. Otrov poskoka je snažan, te je jedina po život opasna vrsta zmije u BiH. Međutim, pretpostavlja se da su smrtni slučajevi ujeda poskoka u BiH oko dva odsto, a potpuno zdrava i odrasla osoba se vrlo brzo oporavi bez ikakvih posljedica.

Odrasle jedinke bosanske šarke gotovo da jedva dostižu 60 cm. Mužjak je siv ili smeđe boje sa crnom (u pravilu isprekidanom) šarom, dok su ženke smeđe ili crvenakste sa manje izraženom smeđom šarom.

Šarka je takođe viviparna vrsta, a njeno rasprostranjenje u BiH je vrlo neobično. Nizijske populacije naseljavaju šumske predjele i rubove starih očuvanih šuma Posavine. Trenutno je poznata samo jedna takva populacija u zapadnoj Posavini. S druge strane, visokoplaninske populacije naseljavaju uglavnom alpske livade (iznad granice šume). Još uvijek nije poznato da li se na svim bosanskohercegovačkim planinama nalaze populacije šarki, ali su poznate sa Cincara, Dinare, Čvrsnice, Zelengore, Lelije, Maglića, Bjelašnice, Igmana, Treskavica, Vrana, Vlašića, Vranice.

Šarka ne naseljava mediteranski dio Hercegovine. Ujed šarke je bolan, ali smrtni slučajevi su ekstremno rijetki (na primjer u slučaju povrede glavnog krvnog suda).

Balkanski šargan je najmanja zmija otrovnica u Evropi. Odrasle jedinke narastu do 50 cm. Mužjaci su svjetlo smeđi ili sivi, dok su ženke žućkaste. Na sredini leđa nalazi se gotovo uvijek jasna smeđa ili tamno siva cik-cak šara. U BiH šargan naseljava alpske livade iznad granice šume, uglavnom submediteranskih planina (Čvrsnica, Velež, Čabulja, Dinara, Šator, Zelengora, Maglić, Bjelašnica).

Otrov šargana je vrlo slab te se često poredi sa ubodom pčela. U BiH, ali i globalno, šargan je vrlo rijetka i ugožena vrsta.

izvor: blic.rs / trebevic.net

Pogledajte i apel stručnjaka: “Ne ubijajte zmije, one su saveznik u borbi protiv glodara koji prenose zarazu!”